Kako je zapisano, dana 29. rujna 892. knez Muncimir je posjetio Split i u katedrali na oltar sv. Dujma položio svoju ispravu izdanu prethodnog dana u Bijaćima, pred crkvom Sv. Marte, u kojoj je bila zapisana presuda u sporu oko crkve Sv. Jurja na Putalju između ninskoga biskupa i splitskoga nadbiskupa. Kao što je poznato iz prethodne povelje kneza Trpimira, izdane također u Bijaćima, samu crkvu je još u prvoj polovici IX. stoljeća dao izgraditi njegov prethodnik knez Mislav.
No, prema nekim istraživačima, upravo na obalama koje okružuju Kaštelanski zaljev taj hrvatski vladar nije samo dao izgraditi prvu poznatu crkvu starohrvatskog doba, nego je i sklopio mir s Mlečanima 839. godine. Prema zapisu mletačkog đakona Ivana u „Chronicon Venetum“, dužd je nakon neuspjelog pohoda na zemlju zvanu „Sclavenia“ 839. godine sklopio mir s tamošnjim knezom Mislavom kraj dvorca/sela („curtem“) Sv. Martina. Potom je sa svojom flotom krenuo na neretvanske otoke, ali ni tu nije postigao uspjeh.
Pitanje gdje se točno nalazio „sancti Martini curtis“ još je uvijek ostalo otvoreno, iako se obično uzima da je riječ o Podstrani, odnosno tamošnjoj crkvi Sv. Martina, na kojoj je 1989. i podignuta spomen-ploča kojom je obilježena 1150. obljetnica ovog povijesnog događaja. Međutim, dok Ivan Lučić u XVII. st. smatra da je mir sklopljen u uvali Martinščica na otoku Cresu, a Vjekoslav Klaić u XIX. st. drži da je riječ o Sumartinu na otoku Braču, tek Stjepan Zlatović (1831.-1891.) ističe Podstranu kao moguće mjesto sklapanja tog mira.
U XX. stoljeću Ferdo Šišić se također odlučuje uglavnom za Podstranu, Ivo Protić za sjeverni dio Korčule, a Ante Šonje za rt Lun na otoku Pagu, gdje su se također nalazile crkve Sv. Martina. Nasuprot ovih prijedloga Milan Ivanišević 2008. godine naposljetku zaključuje kako je riječ o solinskom polutoku Vranjicu, na kojem je zajamčeno postojanje ranosrednjovjekovne crkve posvećene sv. Martinu, ali također i posjeda hrvatskog vladara, što u slučaju poljičke Podstrane nije bilo zabilježeno nikada!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
