Za razliku od primjerice Velike Britanije, hrvatsko plemstvo je od 1918. ostalo nepriznato (u novim državnim tvorbama poput Kraljevine SHS/Jugoslavije status plemstva uopće nije postojao), a od kraja II. svjetskog rata komunističke vlasti su ga držale „klasnim neprijateljem“ kojeg treba lišiti svih dobara, osobito materijalnih! Nepovoljne povijesne okolnosti dovele su ga do ruba opstanka, iako je u prošlosti imalo iznimno značajan utjecaj, a ti su tragovi i danas vidljivi – osobito u parkovnoj arhitekturi.
Jedan takav primjer u Kaštelima je park Vitturi u Lukšiću, dok je drugi Dudanov park u Kambelovcu. Perivoj uređen početkom 18. st., nasuprot palače Dudan, već je treću godinu zaredom mjesto održavanja manifestacije Jesen u Kaštelima. Danas obnovljeni park, desetljećima zapušten, opet ima značajno mjesto u društvenom životu Kambelovca, dok je za njegov nastanak, kako smatraju neki autori, zaslužan Lovro iz plemićke obitelji Dudan.
Dudani su starinom bili nazivani Tasovčić i Tasović, a zanimljivo je kako se u nekim dokumentima izdanim u Poljicima u 18. st. kao predak obitelji navodi Branislav Tasovac iz Banje Luke, gdje se u nekim drugim izvorima spominje obitelj Tasovuchevich. Smatra se da su nakon 1471. iz Hercegovine izbjegli na područje Dalmacije, a u 17. st. na Brač i u Poljica. Odatle se Tasovčići, koji su nosili nadimak Dudan (Dudanović) doseljavaju u Split i Kaštel-Kambelovac.
Dudani su u Kambelovcu potkraj 17. stoljeća stekli kaštel obitelji Lippeo, a u tom su naselju imali i pravo izbora župnika s obiteljima Cambi i Lascaris. Iz roda splitskih Dudana* potekao je niz učenih ljudi, a mletačke vlasti su im 1774. priznale plemstvo, što je 1799. potvrdila i austrijska vlast. Leonard Dudan iz Kambelovca je 1793. bio primljen u trogirsko plemićko vijeće, dok njegovi sinovi Filip, Vicko i Lovro (utemeljitelj parka u Kambelovcu) 1825. stječu i austrijsko priznanje plemstva!
*JESTE LI ZNALI? – Kako je Mussolinijev senator Dudan bio rođen u Vrlici…
Od splitskih Dudana potekao je Alessandro Dudan (1883.-1957.). Iako rođen u Vrlici, bio je istaknuti autonomaš i talijanski iredentist, kojeg je 1934. Mussolini imenovao talijanskim senatorom!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
