Današnji Dan državnosti – 30. svibnja, prilika je da se prisjetimo vremena prije više od tri desetljeća, kada je na opće oduševljenje hrvatskog naroda konstituiran saziv Sabora Hrvatske izabran na prvim slobodnim i višestranačkim izborima još od I. svjetskog rata. Dug i poguban period totalitarizama 20. stoljeća utjecao je da se početkom 90-ih upravo u kontinuitetu održavanja hrvatskog Sabora prepozna i nit vodilja hrvatske državnosti.
Već iduće godine Sabor je taj datum i službeno proglasio praznikom, a zanimljivo je kako u isto vrijeme (ožujak 1991.) u Službenom glasniku općine Kaštela čitamo kako se kao Dan općine „svečano slavi 4. ožujka, dan kad je objavljena Trpimirova darovnica“ – poznata i kao „rodni list hrvatske državnosti“. Nije čudno što su Kaštela, kao mjesto bogate starohrvatske povijesti, odabrale upravo taj datum za svoj dan, kao ni što je 30. svibnja 1992. kroz Kaštela otvoren planinarski put „Kolijevkom hrvatske državnosti“ u organizaciji HPD „Ante Bedalov“ iz Kambelovca.
No, ne povezuje Kaštela i Dan državnosti samo datum izdavanja Trpimirove darovnice ili planinarski put od Bijaća preko Sv. Jurja na Putalju do Rižinica, nego i jedna heraldička zanimljivost. Naime, cjelokupnom ceremonijom konstituiranja Sabora 30. svibnja 1990. dominirale su zastave s hrvatskim šahiranim grbom bez ideoloških/socijalističkih dodataka i to u prevladavajućoj varijanti s početnim srebrnim („bijelim“) poljem, a upravo takvu varijantu nacionalnog grba nalazimo i na prvom amblemu općine Kaštela.
Naime, 1987. godine usvojen je „grb“ Kaštela koji je poznat samo u akromatskoj (crno-bijeloj) verziji. Riječ je o znakovlju sa shematskim prikazom sedam kula s jedinstvenim temeljem koje predstavljaju današnjih sedam kaštelanskih naselja, dok središnji krov simbolizira zagorski dio Kaštela. U gornjim kutovima su šahirani hrvatski grb s prvim „bijelim“ poljem odnosno štit s petokrakom te imenom općine. Takav amblem se koristio do početka listopada 1990. kada je petokraka kao ideološki simbol ispuštena, a hrvatski grb doživio inverziju „boja“.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
