Početna Kaštela Posjetila Kaštela, “kumovala” naj-čokoladi, a Hitler je „pratio“ u stopu!?

Posjetila Kaštela, “kumovala” naj-čokoladi, a Hitler je „pratio“ u stopu!?

154
UDIO

Pitomi kaštelanski kraj je kroz prošlost ugošćavao brojne uglednike (npr. Alojzija Stepinca, Stjepana Radića…), a među njima i jednu Hrvaticu svjetskog glasa, u doslovnom i prenesenom smislu – Milku Trninu. Njezin život, zanimljiv poput romana, započeo je na današnji dan prije gotovo 160 godina kraj Vezišća u Moslavini, sjeverozapadno od Siska. Krsnog imena Katarina, već u djetinjstvu preselila se u Zagreb, gdje je privatno studirala pjevanje, dok je u Beču završila konzervatorij i kao najbolja učenica bila nagrađena zlatnom medaljom.

Katarina (Milka) Trnina kao heroina Wagnerovih opera: 1899. nastupila je na Bayreuthskim svečanim igrama, a 1903. godine u američkoj Metropolitan Operi izvela je ulogu Kundry u prvoj izvedbi Wagnerove opere „Parsifal“ izvan Bayreutha; Opus R. Wagnera (desno) je osobito cijenio nacistički diktator Adolf Hiter, koji je od 1923. godinama posjećivao festival u Bayreuthu, kultno mjesto izvođenja Wagnerovih opera

Debitirala je 1882. u glavnom gradu Trojedne Kraljevine, a ubrzo potom postala članicom opernih kuća izvan hrvatskih granica – Leipzig, Graz, Bremen, München. Trnina je u toj prijestolnici Bavarske bila imenovana kraljevskom bavarskom komornom pjevačicom, dok je njezin strelovit uspon k svjetskoj slavi započeo 1895. u Londonu (Covent Garden). Postala je glasovita ulogom Tosce u istoimenoj operi te je sam skladatelj G. Puccini ocijenio kako se: „nijedna Tosca nikada nije približila Trnininoj“.

Trnina u ulozi Tosce u istoimenoj operi G. Puccinija te nacrt za isti kazališni kostim (London 1900.), kojeg je izradio engleski slikar Percy Anderson; Jedan od primadoninih kostima Tosce koji se danas čuva u Muzeju grada Zagreba

Znana kao „hrvatski slavuj“ Trnina je pjevala i na inauguraciji ruskog cara Nikolaja II., a 1898. u tek izgrađenom zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu – i to na hrvatskom jeziku (iako je Khuenova mađarizacija Hrvatske tada bila u punom jeku). Suvremenici kažu kako su njeni obožavatelji tada ispregli konje te je sami u kočiji dovezli do hotela. Prema drugoj legendi Katarinu je obožavao i švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard, pa je oduševljen Trninom kao izvrsnom intepretatoricom heroina Wagnerovih opera, svoju čokoladu nazvao upravo njenim nadimkom – Milka.

Carl Russ-Suchard (1838.-1925.), „izumitelj“ Milke (1901. godine) i jedna od prvih reklama za tu poznatu švicarsku čokoladu (iz 1906.) – službeno tumačenje nastanka imena Milka odnosi se na spoj početaka njemačkih naziva glavnih sastojaka: mlijeko („Milch“) i kakao („Kakao“); Osim (možda!?) poznate čokolade prema nadimku hrvatske primadone nazvan je i jedan slap između Milanovca i Gavanovca na Plitvičkim jezerima (dolje)

Početkom 20. stoljeća pjevala je u američkoj Metropolitan Operi, a 1906. godine naprasno je prekinula karijeru (s više od 1200 nastupa) zbog bolesti. Potom je nekoliko godina provela u svojoj bavarskoj vili u Berchtesgadenu, da bi se 1913. vratila u Zagreb. Iako je u Kaštelima boravila tek kratko početkom 1921. godine, oduševljeno je razmišljala o skorašnjem ponovnom dolasku. No, „hrvatski slavuj“ nikada nije i tu savio svoje gnijezdo!

Prizori iz slikovitog Berchtesgadena (gore) – gdje je Milka Trnina boravila između 1906. i 1913. godine, kada se vratila u Zagreb; U ljepotama Berchtesgadena uživao je i Hitler (1928.-1944.), koji je tu uredio svoje odmorište (dolje lijevo); Nedugo nakon napada sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju i ulaska Hitlerove vojske u Zagreb (dolje desno) primadona Trnina je preminula 18. svibnja 1941. od upale pluća i bila pokopana na Mirogoju

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.