Skorašnji Dan zaljubljenih – Valentinovo prilika je da ovu povijesnu crticu posvetimo zanimljivoj priči o nesretnoj sudbini Šimuna Sobote i i njegove izabranice Margarite – trogirskog para čija je ljubav tragično okončana zahvaljujući Rori Andreis, kobnom vršku ovog ljubavnog trokuta. Naime, u Kaštelima susjednom Trogiru također nalazimo priču o ljubavi u nesretnim okolnostima, koja nas, upravo poput daleko poznatije legende o Miljenku i Dobrili, podsjeća da je „ljubav najveća“!
Tako priča hoće kako je trogirski kapetan Marin Andreis s putovanja u Veneciju jednom prilikom u Trogir doveo lijepu Roru, koja mu je uskoro postala i suprugom. Međutim, za Andreisa je zov morske pučine bio jači od topline obiteljskog doma, dok su Rori kao jedina utjeha ostali njegovi pokloni s dalekih putovanja. Nesretna i napuštena supruga uskoro u trogirskoj katedrali ugleda mladog i pristalog Šimuna, sina gradskog vijećnika Ivana i Katarine Sobote.
Dok je Marin Andreis plovio morima, Rora je lutala Trogirom u potrazi za mladićem koji je uzburkao njezine osjećaje. Ipak, Šimunovo srce je već pripadalo drugoj djevojci – Margariti, pa nije pokleknuo pred Rorinom žudnjom čak ni kada je ona zapovjedila sluškinji da joj ga dovede. Priča kaže da ga je Rora, kad je mladić došao u gradsku palaču Andreisa, dočekala u ležaljci. Ali, sve je bilo uzalud! Nezadovoljna žena je prvo potaknula priče o njenoj ljubavnoj vezi sa Šimunom, a zatim je i supruga obmanula kako ju je Šimun na očev savjet pokušao zavesti, a potom i napastvovao…
Mladić je u međuvremenu, u strahu za vlastiti život, napustio Trogir, dok je razjareni Marin Andreis okrutno, blizu kućnog praga, ubio njegova oca Ivana Sobotu. Potom je u potrazi za mladićem stigao sve do Venecije, gdje je ubio i samoga Šimuna. Njegova nesretna majka Katarina je potom 1469. godine dala izraditi nadgrobni spomenik kojim je oplakala smrt svoga sina i supruga. Ipak, u ljubavi je više sreće imala Katarinina kći Marija, udana za Petra Cipika. U tom se braku rodio Pavao Antun, osnivač Kaštel-Novog i unuk Koriolana, utemeljitelja Kaštel-Starog.
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
