Početna Kaštela Herojski čin Kaštelanina zaslužio je “filmsku pobjedu” u Cannesu!

Herojski čin Kaštelanina zaslužio je “filmsku pobjedu” u Cannesu!

428
UDIO

Ljudskoj zloći, koja dolazi do izražaja osobito u ratnim uvjetima, može se suprotstaviti samo ljudska dobrota. Osvetom se počinjeno zlo ne sprječava, nego umnožava. Zato je od presudne važnosti istaknuti one primjere kada je dobro nadvladalo zlo, kako bi nam poslužili kao putokaz u prošlim i budućim vremenima. Svjetska premijera jednog takvog čina dogodila se prošlog petka u sklopu službenog natjecateljskog programa kratkih filmova 77. Filmskog festivalu u Cannesu, a vezana je upravo uz Kaštela!

Scena iz kratkometražnog filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ – ukupno drugom od osamostaljenja Hrvatske od SFRJ, koji je na canneskom festivalu bio prikazan u glavnom natjecateljskom programu; Goran Bogdan u ulozi Tome Buzova, Kaštelanina koji je u to vrijeme živio u Beogradu, a u vlaku se našao idući u posjet sinu

Naime, na tom festivalu predstavljeni kratkometražni igrani film redatelja i scenarista N. Slijepčevića (nastao u kooprodukciji Hrvatske, Bugarske, Francuske i Slovenije) pod naslovom „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ za svog protagonista ima Tomu Buzova iz kaštelanskog naselja Rudine, tada umirovljenog časnika JNA. Tako je njegov čin iz 1993. godine, kada je svojim životom spasio muslimanskog mladića koji se zbog svoje etničke pripadnosti našao na „listi za odstrel“, nakon tri desetljeća – 24. svibnja 2024., stekao i svjetsko priznanje!

Fotografija Tome Buzova (1940. – 1993.) i izvorna spomen-ploča postavljena u njegovu čast 2016. godine na zgradi u kojoj je živio s obitelji na svojoj beogradskoj adresi (Ulica Milutina Milankovića 42) – ploča je bila nedavno nezakonito uklonjena, a potom ponovno postavljena; Ploča kojom je 23. rujna 2015. godine jedan od pontona Marine Kaštela u Gomilici nazvan imenom Tome Buzova

Zločin u Štrpcima, kojem se Buzov mučenički suprostavio 27. veljače 1993., počinili su pripadnici velikosrpske paravojne postrojbe „Osvetnici“, a odnosi se na izdvajanje skupine civila iz vlaka na liniji Beograd – Bar i to na osnovi njihovih muslimanskih imena i prezimena. Tomo Buzov je pritom samoinicijativno „zauzeo“ mjesto jedne od žrtava, te je ubijen neposredno nakon otmice. Ostatak skupine je odvezen kamionom u Višegradsku Banju, gdje su bili mučeni i likvidirani.

Na području Sandžaka, danas razdijeljenom između Srbije i Crne Gore, sa značajnim udjelom Bošnjaka, pripadnici Vojske Jugoslavije i velikosrpski teroristi su između 1992. i 1995. također počinili niz zločina; Žepa i Srebrenica – bošnjačke enklave uz rijeku Drinu u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine bile su cilj osvajanja velikosrpskih snaga u ljeto 1995. godine, nakon čega je na području Srebrenice počinjen genocid – o čemu je nedavno (23. svibnja 2024.) donesena i rezolucija Ujedinjenih naroda; Cvijet Srebrenice

Prema podatcima s međunarodnog znanstvenog skupa „Srebrenica 1995-2015: evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida” (održanog 9.-11. srpnja u Sarajevu, Tuzli i Srebrenici 2015. godine) paravojna jedinica „Osvetnici“ je bila dio Višegradske brigade tadašnje Vojske Republike Srpske (VRS), a zločin je počinjen unatoč upozorenju željezničkih radnika o pripremama za otmicu. Srbijanske državne vlasti pritom nisu učinile ništa, dok je zapovjednik višegradske brigade L. Dragičević nakon rata postao časnik Vojske Jugoslavije!

Najava filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ redatelja i scenarista Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka koji je ove godine osvojio Zlatnu palmu za najbolji kratki film

 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com