Početna Kaštela Kaštel-Sućurac „ča barjak ne viješ…“!?

Kaštel-Sućurac „ča barjak ne viješ…“!?

122
UDIO

Još jedan u nizu primjera policijskog „treniranja strogoće“ dogodio se prošlog tjedna u Kaštel-Sućurcu. Naime, dana 17. lipnja 2024. godine redarstvenici Republike Hrvatske kaznili su „pješaka“ zato što je narušavao javni red i mir time što je na balkonskoj ogradi istaknuo zastavu HOS-a „sa hrvatskim grbom početnog bijelog polja i kružnim bijelim hrvatskim pleterom i natpisom ‘HOS ZA DOM SPREMNI’“. Stoga, zbog kršenja članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira treba podmiriti minimalnu novčanu kaznu.

Policijska prekršajna prijava podnesena u Kaštelima 17. lipnja 2024. godine kojom se inkriminira upotreba zastave HOS-a (postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga HV-a) s njenim sastavnim obilježjima: „hrvatskim grbom početnog bijelog polja i kružnim bijelim hrvatskim pleterom i natpisom ‘ZA DOM SPREMNI’“

Koliko je ta kazna (ne)utemeljena dovoljno govori činjenica što u zakonima Republike Hrvatske nigdje nije navedeno kako bi bilo zabranjeno isticati zastavu HOS-a tj. postrojbe koja je sudjelovala u obrani Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.), kao što nije navedeno da bi bili zabranjeni sastavni dijelovi te zastave – šahirani grb početnog srebrnog („bijelog“) polja s pleterom te slogan „Za dom spremni“, korišten također u kontekstu Domovinskog rata.

Iskaznica pripadnika HOS-a (Hrvatskih obrambenih snaga HV-a) i britanskog dragovoljca Domovinskog rata Thomasa Crowleya (1949.-1995.) s logom postrojbe; Prva zastava Republike Hrvatske pri smotri polaznika tečaja „Prvi hrvatski redarstvenik“ 8. kolovoza 1990. te francuski dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik HOS-a Jean-Michel Nicolier (1966.-1991.) s istovjetnom zastavom na kojoj je šahirani grb s početnim srebrnim („bijelim“) poljem prilikom obrane Vukovara 1991. godine

Štoviše, upravo je hrvatska trobojnica sa šahiranim grbom početnog srebrnog („bijelog“) polja bila i prva službena zastava Republike Hrvatske 1990. godine! Naime, nakon što su 25. srpnja 1990. doneseni amandmani na postojeći Ustav SR Hrvatske kojima su, između ostaloga, iz državnog znamenja izostavljene dopune iz socijalističkog perioda na Trgu svetog Marka u Zagrebu je po prvi put svečano podignuta prva službena zastava Republike Hrvatske, na kojoj se nalazio upravo grb tj. srebrno-crveno šahirani štit (5×5) s početnim srebrnim („bijelim“) poljem.

Službeno podizanje prve zastave Republike Hrvatske (bez socijalističkih obilježja) ispred zgrade Sabora u Zagrebu 25. srpnja 1990. na kojoj je državni grb s početnim srebrnim („bijelim“) poljem; Grb s predsjedničke lente koju je Franjo Tuđman koristio u hrvatskom Saboru 1990. godine – također s početnim srebrnim poljem; Istovjetni grb na znakovlju specijalne policijske postrojbe Republike Hrvatske Antiterorističke jedinice „Lučko“ (osnovana 7. rujna 1990.)

Tako policajci iste te Republike Hrvatske više od tri desetljeća kasnije u Kaštelima kažnjavaju i zbog korištenja istog takvog grba, iako se taj prvi službeni republički grb, osim u znakovlju HOS-a, nalazio i u znakovlju niza drugih postrojbi HV-a koje su osnivane tijekom Domovinskog rata od Slavonije, preko zagrebačkog i riječkog područja sve do Like i Dalmacije, a u vizualno nepotpunom obliku ga možemo primijetiti i u logu HNS-a – s kojim nas reprezentacija Hrvatske predstavlja na aktualnom Europskom prvenstvu u nogometu!

Prvi grb Republike Hrvatske s početnim srebrnim („bijelim“) poljem je korišten i na policijskim kapama tijekom kolovoza/srpnja 1990. godine; Aktualni logotip Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) – osnovanog 1912., u okviru kojega je uklopljen i vizualno nepotpuni srebrno-crveni šahirani štit 5×6 s početnim srebrnim (bijelim) početnim poljem prvog reda u glavi štita: policajci Republike Hrvatske 2024. tijekom održavanja Europskog prvenstva u nogometu kažnjavaju uporabu istog grba kakvog su na svojim kapama nosili 1990. godine!

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com