Početna Kaštela Kaštelani i Splićani dvaput zaustavili Mladića, a himnu im napisao „kralj Zvonimir“!

Kaštelani i Splićani dvaput zaustavili Mladića, a himnu im napisao „kralj Zvonimir“!

164
UDIO

Godine 839., možda i na obalama Kaštelanskog zaljeva tj. u današnjem Vranjicu, hrvatski knez Mislav sklopio je s Mlečanima mir „kraj dvorca/sela („curtem“) Sv. Martina“, dok je dan nakon današnjeg spomendana svetog Martina – 12. studenoga 1991., upravo kako bi u ratom zahvaćenu Hrvatsku donijela mir, bila osnovana 141. brigada Hrvatske vojske! Tu su ratnu postrojbu prilikom njenog osnutka činili Kaštelani i Splićani, točnije Prvi splitski dragovoljački bataljun te dragovoljci s područja Kaštela.

Simboli na ratnom znakovlju postrojbi 141. brigade, između kojih se uočavaju i osobita kaštelanska obilježja: sedam kula s aktualnog grba grada Kaštela (2. kaštelanska bojna) te lik sv. Jurja koji ubija zmaja (141. brigada) – prema prikazu svečeva lika na starom grbu Kaštel-Sućurca; motiv sv. Jurja i zmaja iznad kula povezanih bedemima na grbu Sućurca koji se koristio od druge polovice 19. st. do kraja II. svjetskog rata

Tako su se prema povjesnici postrojbe od ukupno četiri bojne, u 2. bojni brigade našli „dragovoljci odreda TO i NZ s područja općine Kaštela organizirani u 2. (kaštelanski)  bataljun, od kojega nastaje 2. bojna“. To je bio početak ratnog puta ove zaslužne jedinice koji je uključivao operacije na području: Južnog bojišta (Ston-Neretva), drniškog i istočno-slavonskog ratišta, zadarskog zaleđa, dok su dijelovi brigade sudjelovali i u oslobađanju Miljevaca u ljeto 1992. te brane Peruća početkom 1993. godine.

Pripadnici 141. brigade u Unešiću na drniškom ratištu, gdje je jedna skupina brigade 21. – 22. lipnja 1992. sudjelovala u oslobađanju miljevačkog platoa, jednoj od prvih oslobodilačkih operacija tijekom Domovinskog rata; Hrvatski vojnik kraj minirane brane Peruća, koju su velikosrpski pobunjenici predvođeni JNA generalom Ratkom Mladićem krajem siječnja 1993. pokušali srušiti kako bi se osvetili zbog prethodno pretrpljenog poraza u operaciji Maslenica. U oslobađanju Peruće sudjelovala je i jedna skupina 141. brigade!

Tadašnji načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske – Janko Bobetko pohvalio je borbenu spremnost ove splitsko-kaštelanske brigade na zadarskom bojištu, te je istaknuo kao „jednu od najboljih pričuvnih postrojba Hrvatske vojske“. No, prava kušnja za ovu postrojbu doći će tek nakon oslobodilačke operacije „Oluja“. Naime, u pozadini tek oslobođenog Knina – na području Grahova, okupljene srpske postrojbe izvele su 12.-13. kolovoza 1995. godine opasni protuudar!

Prizor s grahovske bojišnice 13. kolovoza 1995., na kojem je 141. brigada uspjela izdržati opasni Mladićev protuudar nakon gubitka Knina; Povelja o odlikovanju 141. brigade Hrvatske vojske Redom Nikole Šubića Zrinjskog 22. svibnja 2006. godine

Kako bi zauzele prijevoj Derale i krenule prema Livnu i Kninu, u tome su sudjelovale srpske postrojbe iz Podrinja: Druga drinska pješačka brigada, 65. zaštitni puk, kao i 10. diverzantski odred – zloglasan po zločinima počinjenim tog ljeta u Srebrenici. No, unatoč gubitku čak 15 svojih pripadnika i ranjavanjima mnogih 141. brigada je izdržala i ovu kušnju. Velikosrpski snovi su zaustavljanjem ovog pokušaja, nakon oslobađanja Knina, doživjeli još jedan udarac, a Hrvatska došla na još jedan korak bliže miru. Hrabrim Kaštelanima i Splićanima hvala na tome!

„Na brdima pod Dinarom vodio se ljuti boj, pričat će se cijelom domovinom o sto četrdeset prvoj…“: riječi su himne 141. brigade koju je napisao književnik i skladatelj Ante Nadomir Tadić Šutra, poznat po oživljavanju lika kralja Dmitra Zvonimira prilikom već tradicionalnog uprizorenja Zvonimirove krunidbe u Solinu 8. listopada

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com