Ukop pape Franje podsjetio je ovih dana javnost na drevne i poslovično dobre odnose između papinstva na zapadnoj i hrvatske države na istočnoj obali Jadrana. Doista, te povijesne veze sežu do kneza Domagoja i pape Ivana VIII. koji su pisma razmjenjivali još 70-ih godina 9. stoljeća, a nastavile su se sve do suvremenog doba, uključujući i posjet Benedikta XVI. Hrvatskoj 2011. godine. Pritom se osobito naglašavao Siksto V. kao „jedini papa Hrvat“ ili „jedini papa hrvatske krvi“.
No, osim što su barem još dvojica papa rođenjem iz hrvatskih krajeva (papa Gaj/Kajo s kraja 3. stoljeća te papa Ivan IV. iz sredine 7. stoljeća) također se pogrešno navodilo kako je otac pape Siksta V. doselio u Italiju iz područja Boke Kotorske, premda je točan podatak kako je Siksto V. (rođen kao Felice 1521.) bio potomak čak pete generacije hrvatskih doseljenika s istočne na zapadnu obalu Jadrana. Prema tome, Sikstovi preci su na Apeninima živjeli već cijelo jedno stoljeće prije njegova rođenja!
Nadalje, u izvorima je 1703. zabilježeno kako je prvi predak Siksta V. u Italiji bio neki Zanetto (Ivica) koji je iz Dalmacije došao u Ankonsku marku, a bio je iz mjesta „Cruszica“ u „Slavoniji“ – kako su strani izvori općenito nazivali hrvatske krajeve još od ranog srednjeg vijeka. Prvi koji je to mjesto poistovjetio s Bokom Kotorskom i tamošnjim selom Kruševica bio je vjerojatno Andrija Zmajević iz obližnjeg Perasta krajem 17. st., što je prihvatio Andrija Kačić Miošić, kao i brojni drugi pisci.
Ipak, jedna ilustracija iz kodeksa nastalog 1590. smješta mjesto podrijetla Sikstovih predaka negdje na obali Dalmacije između Zadra i Splita. C. Olivetti je prema tome 1987. zaključila kako je riječ o otoku Šolti s uvalama Gornja i Donja Krušica. No, ta je teza odbačena jer je riječ o nenaseljenim lokalitetima. S druge strane, jedan od toponima koji bi odgovarao kriterijima (naziv, smještaj i naseljenost) bilo bi nekadašnje predkaštelansko naselje Kruševik – tj. jedno od preteča Kaštel-Kambelovca! Prema tome, upravo bi područje Kaštela moguće baštinilo titulu pradomovine Siktovih predaka!?
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
