Područje današnjih Kaštela je stoljećima bilo podijeljeno između Trogira s jedne i Splita s druge strane istoimenog zaljeva, koji se u antičko doba nazivao „lindar“ – što na grčkom znači ljevak, a označava njegov sužavajući oblik. Upravo su doseljeni Grci prvi udarili svoj osobiti pečat ovom kraju omeđenom morem i planinama, osnivajući kolonije poput Salone (Solina), Aspalathosa (Splita) i Traguriona (Trogira) te danas ugaslih Sikula u Kaštelima – od kojih su nam ostali samo arheološki tragovi.
No, prvi detaljniji opis Trogira i tada pripadajućeg mu dijela Kaštela datira tek s kraja 16. stoljeća. Riječ je o nacrtu kojeg je sastavio vjerojatno neki član obitelji Kažotić. Zanimljivo je kako autor Kaštelanski zaljev pritom uspoređuje s lombardskim jezerom Lago di Garda, koje je također 1405.-1426. završilo u rukama Mlečana. Kaštelansko polje pisac naziva „Velikim poljem“ koje je dugo 6 milja, široko na zapadu 4 te na istoku 3 milje, sve do kaštela Cambi i granice sa Splitom, tj. Kambelovca.
Kao prvi od „trogirskih kaštela“, autor navodi utvrdu Koriolana Cipika u Starom. Cipika naziva izumiteljem („inventore“) i vrlo učenim čovjekom. Zatim nabraja kaštele: Vitturi, Rosani, Celio te utvrdu Cipico u Novom. Ističe i kaštel Štafilića za kojeg smatra da će (kad se dovrši!) biti jedan od najljepših na ovoj obali. Niz završava utvrdama Quarco i Dragazzo. Pisac za žitelje Kaštelanskog polja kaže kako su veoma ratoborni i vrsni ratari, dok su im glavna prijetnja Turci iz „luke Salone“ ujedinjeni s Klišanima.
Autor potom navodi jedanaest crkvi „Velikog polja“: Sv. Ivana Krstitelja na Birnju, Sv. Jurja i Sv. Nikole (Radun), Sv. Marije (Stomorija), Sv. Jurja u Žestinju, Sv. Onofrija i Sv. Marte u Bijaćima, Sv. Bartula (Resnik), Sv. Grgura „od Bile“, Sv. Roka (u blizini Novog) uključujući i crkvu „S. Vidal et…“ (možda Sv. Vitala u Divuljama?). Na okolnim brdima su mnoge male kule iz kojih tijekom dana stražari nadziru neprijatelje (tj. Osmanlije) iza brda. Nasuprot Trogira, na istočnom kraju zaljeva je rijeka Jadro smještena uz „vrlo slavan“ grad Salonu – „porušenu od Gota“!
Video-isječak istraživanja gradine na Znojilu u zaleđu Kaštela (Prgomet). Utvrda je korištena od prapovijesti pa sve do 16. st. (sačuvani su ostatci temelja mletačke kule), kada je služila za obranu od Osmanlija (Muzej grada Kaštela)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
