Kao što je vjernim navijačima poznato 28. listopada 1911. u Pragu se sastala splitska četvorka kako bi osnovala nogometni klub „Hajduk“, a gotovo četiri desetljeća kasnije (28. listopada 1950.) dalmatinski studenti u Zagrebu su pokrenuli osnivanje navijačke skupine „Torcida“. Torcida je svoje „brazilsko“ ime (preuzeto iz portugalskog jezika) dobila sukladno tzv. južnjačkom bučnom stilu navijanja, koje uz živopisnu koreografiju uključuje i obilnu uporabu pirotehnike.
Smjena generacija dovela je 1980. do obnove djelovanja Torcide, dok je u političkim okvirima smrt doživotnog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita iste godine označila početak kraja jugoslavenske federacije u socijalističkom obliku. Ubrzo su albansko-srpski sukobi na Kosovu doveli do rasplamsavanja velikosrpske nacionalističke ideologije, što je spretno iskoristio srbijanski političar Slobodan Milošević postavši 1987. njenim predvodnikom. Tako je 1989. ukinuo autonomiju Kosova i postao predsjednik Predsjedništva SR Srbije.
Kao što „sila silu rađa“ tako i jedan nacionalizam izaziva odgovor drugoga, pa je prema tom principu spojenih posuda u tadašnjoj Jugoslaviji kao odgovor srpskom jačao hrvatski nacionalizam. Kao izraz širokih narodnih masa u tome su svoje mjesto imale i navijačke skupine, pa i splitska Torcida. Tako je ostalo zabilježeno da su navijači Hajduka na utakmici s beogradskim Partizanom 19. studenog 1989. demonstrativno zviždali tijekom minute šutnje za žrtve rudarske nesreće u srbijanskom Aleksincu.
Taj je događaj izazvao osudu u redovima onih organizacija koje su, kao dio tada vladajućeg sustava, još uvijek podržavale jugoslavensku socijalističku ideologiju. Tako je primjerice, predsjedništvo SUBNOR-a Kaštela (tj. organizacije jugoslavenskih partizanskih veterana II. svjetskog rata) tada javno „predložilo da se ovakva ‘torcida’ raspusti“. S druge strane, kada su pripadnici Torcide na utakmici Hajduk – Partizan 26. rujna 1990. spalili zastavu SFR Jugoslavije vodstvo kaštelanskog ogranka Hrvatske seljačke stranke taj je čin ocijenilo pozitivno – kao „buđenje uspavane savjesti“!
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com
