Početna Kaštela Kaštela i Torcida – od zvižduka do spaljivanja zastave Jugoslavije!

Kaštela i Torcida – od zvižduka do spaljivanja zastave Jugoslavije!

558
UDIO

Kao što je vjernim navijačima poznato 28. listopada 1911. u Pragu se sastala splitska četvorka kako bi osnovala nogometni klub „Hajduk“, a gotovo četiri desetljeća kasnije (28. listopada 1950.) dalmatinski studenti u Zagrebu su pokrenuli osnivanje navijačke skupine „Torcida“. Torcida je svoje „brazilsko“ ime (preuzeto iz portugalskog jezika) dobila sukladno tzv. južnjačkom bučnom stilu navijanja, koje uz živopisnu koreografiju uključuje i obilnu uporabu pirotehnike.

Prva hrvatska navijačka skupina – Torcida, osnovana je 1950. godine u Zagrebu uoči nogometne utakmice između „Hajduka“ i beogradskog kluba „Crvene Zvezde“ koja je završila 2:1 u korist „bilih“; Suvremeni logo „Torcide“ koja svoje ime duguje portugalskom izrazu za bučno navijanje (te se godine u Rio de Janeiru održavalo Svjetsko nogometno prvenstvo pa su brazilske navijače skupine postale osobito poznate) (izvor: torcida.hr)

Smjena generacija dovela je 1980. do obnove djelovanja Torcide, dok je u političkim okvirima smrt doživotnog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita iste godine označila početak kraja jugoslavenske federacije u socijalističkom obliku. Ubrzo su albansko-srpski sukobi na Kosovu doveli do rasplamsavanja velikosrpske nacionalističke ideologije, što je spretno iskoristio srbijanski političar Slobodan Milošević postavši 1987. njenim predvodnikom. Tako je 1989. ukinuo autonomiju Kosova i postao predsjednik Predsjedništva SR Srbije.

Spomenik nedavno podignut Miljenku Smoji na splitskoj Matejušci doživio je neslavnu sudbinu: 26./27. listopada zaliven je plavom bojom i ogrnut šalom beogradskog kluba „Partizan“; Citat istog autora iz Slobodne Dalmacije (kolumna „Tjedni škafetin“, 25. rujna 1988., str. 15.): „…U svim ovim stanjima legitimno nasilje kao obrambena akcija od države podrazumijeva se kao puka nužnost“, kako je Smoje svojevremeno opravdavao jugoslavensko državno nasilje (primjerice na Kosovu); Primjer takvog državnog nasilja u Splitu 6. svibnja 1991 – transporteri JNA usred prosvjeda ispred Banovine: Splićani Smoji očito nisu oprostili riječi podrške beogradskom režimu…

Kao što „sila silu rađa“ tako i jedan nacionalizam izaziva odgovor drugoga, pa je prema tom principu spojenih posuda u tadašnjoj Jugoslaviji kao odgovor srpskom jačao hrvatski nacionalizam. Kao izraz širokih narodnih masa u tome su svoje mjesto imale i navijačke skupine, pa i splitska Torcida. Tako je ostalo zabilježeno da su navijači Hajduka na utakmici s beogradskim Partizanom 19. studenog 1989. demonstrativno zviždali tijekom minute šutnje za žrtve rudarske nesreće u srbijanskom Aleksincu.

Predsjedništvo kaštelanskih boraca stoga je predložilo da se ovakva ‘torcida’ raspusti, jer nije poznato da je odigrala bilo kakvu pozitivnu ulogu u sprečavanju huliganstva na stadionima“: citat iz članka o osudi predsjedništva SUBNOR-a Kaštela tadašnjih mitingaških pohoda Miloševićeva režima po gradovima diljem Jugoslavije, ali i izgreda Hajdukovih navijača na utakmici 19. studenog 1989. („Slobodna Dalmacija“, 28., 29. i 30. studenog, 1989., str. 9.)

Taj je događaj izazvao osudu u redovima onih organizacija koje su, kao dio tada vladajućeg sustava, još uvijek podržavale jugoslavensku socijalističku ideologiju. Tako je primjerice, predsjedništvo SUBNOR-a Kaštela (tj. organizacije jugoslavenskih partizanskih veterana II. svjetskog rata) tada javno „predložilo da se ovakva ‘torcida’ raspusti“. S druge strane, kada su pripadnici Torcide na utakmici Hajduk – Partizan 26. rujna 1990. spalili zastavu SFR Jugoslavije vodstvo kaštelanskog ogranka Hrvatske seljačke stranke taj je čin ocijenilo pozitivno – kao „buđenje uspavane savjesti“!

Navijači Hajduka spaljuju zastavu SFR Jugoslavije na utakmici Hajduk – Partizan 26. rujna 1990.; Taj je demonstrativni čin splitski ogranak Saveza socijalista Hrvatske ocijenio izrazito negativno, dok je Socijaldemokratska stranka Hrvatske – Split u svojoj osudi ostala suzdržana; Nasuprot tome kaštelanski ogranak obnovljene Hrvatske seljačke stranke potez navijača je osobito pozdravio! (članak i isječci iz “Slobodne Dalmacije”, izdanje od 29. rujna 1990., str. 4 .)

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com