Dok se sa sutrašnjim danom nestrpljivo iščekuje nastup Kaštelanke koja je uspjela izboriti nastup na ovogodišnjoj Olimpijadi – mlade Katarine Krišto (judo – u kategoriji do 63 kg), vrijedi se prisjetiti i nastupa prvog olimpijca uopće koji je potekao iz Kaštela. Naime, riječ je o „morskom čoviku“ iz Kaštel-Lukšića, Veljku Rogošiću. Tako je ostalo zapisano da je legendarni Veljko sudjelovao na Olimpijskim igrama u Rimu davne 1960., a potom i Tokiju 1964. godine – tj. upravo prije šest desetljeća.
Međutim, u oba slučaja Kaštelanin se nije uspio kvalificirati u finale. Zanimljivo je kako je Rogošić (na službenoj web-stranici) opisao razlog svog tadašnjeg neuspjeha: „Sudionik dviju olimpijada, Rim 1960. i Tokyo 1964. godine. Po svjetskoj rang-listi morao je biti finalista da je imao trenera. Bio je na tim olimpijadama prepušten sam sebi, i to je uzrok neuspjeha.“ Zato je, umjesto na Olimpijskim, odličja osvajao na Mediteranskim igrama 1963. u Napulju – srebro i broncu, a čak dvije zlatne medalje pripale su mu na Balkanskim igrama!
„Veljko od mora“, dokumentarni film o Veljku Rogošiću nastao u produkciji Hrvatske radiotelevizije 2023. godine
No, plivačka discpilina po kojoj je Rogošić osobito poznat su plivački maratoni. Primjerice, preplivao je 54 km između Visa i Splita (1975.), 1000 km od Savudrije do Prevlake (etapno), 171 km od Tunisa do Sicilije. Naposljetku, Veljko Rogošić je bio prvi Hrvat koji je preplivao La Manche (2004.), ali i „spojio“ dvije obale Jadrana* – preplivavši Jadransko more na pravcu od Grada na istočnoj do Ricciona na zapadnoj obali (225 km). Tim je pothvatom Kaštelanin čak postavio i novi Guinnessov rekord!
*JESTE LI ZNALI? – Da su se Hrvati, preplovivši Jadran, u Italiji naselili već u 10. stoljeću…
Kako bilježe povijesni podatci izvjesni „Sueripolo“ (Svetipolk?) je kao vođa „Slavena“ oko 970. godine u ime cara Otona I. s poluotoka Gargana istjerao Saracene (Arape) i tu osnovao dvije naseobine, današnji grad Peschici te mjesto Vico del Gargano. Petsto godina poslije, novi val Hrvata s istočne obale Jadrana je, bježeći pred prijetnjom Osmanlija, morskim putem stigao do Gargana, ali i preplavio obale sjevernijeg Molisa. No, dok su hrvatska naselja na Garganu zamrla, u Molisu još i danas postoje: Filič, Kruč, Mundimitar, Tavela…
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
