Nedavno obilježavanje dana grada Labina (17. kolovoza), uključilo je i otvaranje nanovo uređenog prostora okoliša “Spomenika rudaru borcu” (s četiri velika rudarska željezna čekića), koji će se od sada – kako je odlučeno – nazivati samo “Spomenik rudaru”, a podsjeća na burnu radničku i revolucionarnu prošlost toga grada. No, dok je labinski štrajk rudara koji je 1921. izrodio „Labinsku republiku“ svima poznat, onaj kaštelanski, koji se okončao 1926. godine, ostao je zapreten velom povijesnog zaborava.
Naime, kako je zabilježeno štrajk cementnih radnika u Kaštel-Sućurcu započeo je 16. srpnja, a završio na današnji datum – 19. kolovoza 1926. godine. U njemu je sudjelovalo oko 815 radnika, a uzrok štrajka bila je odluka uprave tvornice da snizi radnicima plaće za 8 % jer je općina Kaštela od tvornice tražila povećani paušal. Nakon ustrajne borbe, uz svesrdnu materijalnu pomoć ostalih radnika i organizacija članova Nezavisnih sindikata radnicima nisu bile snižene plaće, a tvornica i općina su nastavili pregovore oko iznosa koje je tvornica trebala dati općini.
Prema tome, dok je u Istri pobuna rudara nekoliko godina prije prerasla u prvi antifašistički ustanak u hrvatskim krajevima te bila ugušena u krvi, kaštelanski cementni radnici su bili uspješniji u obrani svojih prava. Inače, kako bilježi autor F. Mirošević, proizvodnja cementa je bila glavna industrijska grana tadašnje Dalmacije, dok je prva tvornica u Kaštelima, osnovana 1912. godine, nosila upravo to ime – „Dalmatia d.d.“, a uz 32 peći Dietsch mogla je proizvoditi godišnje 150 000 tona portland cementa te je zapošljavala 900 radnika.
Sućuračka „Dalmatia d.d.“ bila je tada već sedma tvornica koju je utemeljilo Anonimno društvo za tvorenje cementa Portland „Dalmatia”, a proizvodnju započetu 1914. omeo je I. svjetski rat, da bi se ustalila 1919. godine. Na operativnoj obali dugoj 280 m nalazile su su tri dizalice, tri silosa i pet mlinova. Nakon rekonstrukcije 1926.-1930. uslijedilo je i podizanje proizvodnih kapaciteta poslije II. svjetskog rata, tako da je time postala najveća tvornica cementa u državi!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
