Kao što je „iskusnijim“ generacijama poznato današnji gradovi Split, Solin i Kaštela su od 1982. do početka 90-ih godina prošloga stoljeća činili Gradsku zajednicu općina Split-Kaštela-Solin, a stotinjak godina ranije, točnije 1894. godine, pojedini žitelji te buduće aglomeracije su uz samu granicu Kaštela i Trogira – u Bijaćima – zasnovali: „Bihač“ – hrvatsko družtvo za iztraživanje domaće poviesti u Splitu (izvorno „Bihač“ je potom izmijenjeno u „Bihać“).
Kako je ostalo zapisano, uzvanici su 14. svibnja 1894. svečano okićenim parobrodom stigli u Kaštel-Novi, gdje su bili dočekani uz pjevanje „Lijepe naše“, a potom su kočijama nastavili do Bijaća. Tu se okupilo 36 članova društva koji su potom pristupili glasovanju za izbor „upraviteljstva“. Zanimljivo, iako je najviše glasova dobio Splićanin Ante Trumbić, za predsjednika je bio izabran Solinjanin don Frane Bulić, dok je Trumbić postao tajnik. Nadalje, potpredsjednik društva bio je Kaštelanin Frane Šimetin.
Osim toga birani su i blagajnik (Ivan Benzon iz Solina), te čuvar (Dujam Srećko Karaman iz Splita), dok su ostali članovi „upraviteljstva“ bili Splićanin Vicko Mihaljević, Leonardo Tommaseo (Bračanin, rođen u Makarskoj) te Kaštelanin Toma Poparić. Uz to je postojao i „Strukovni odbor“ s tri člana. Kako navodi F. Baras društvo je za svoj glavni cilj imalo: „Istraživanje domaće povijesti poglavito na temelju starih isprava, kamenih i inih spomenika i pučke predaje, te sabiranje, čuvanje i obrađivanje tih spomenika…“
Doista, rezultati rada ovog društva u idućim desetljećima – od 1894. do 1941. godine – nisu izostali. Tako, između ostaloga, društvu „Bihać“ možemo zahvaliti za otkriće vrlo značajnih spomenika starohrvatskog doba poput natpisa kneza Trpimira u Rižinicama, ostataka vladarskog dvora u Bijaćima te osobito, 28. kolovoza 1898., sarkofaga kraljice Jelene na Gospinom otoku u Solinu. Također, zalaganjem članstva otkriveni su natpisi kneza Branimira i župana Godečaja u Ninu kao i ostatci Zvonimirove krunidbene bazilike Sv. Petra i Mojsija u Solinu!
„Šuplja crkva“, Solin: zaštitna istraživanja istočno od crkve 2020. godine (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
