Početna Kaštela Kaštelanske filmske priče (skoro) za Oscara!

Kaštelanske filmske priče (skoro) za Oscara!

233
UDIO

Može se reći kako je „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ – kratkometražni film posvećen jednom posve humanom činu Tome Buzova iz Kaštel-Novoga, ušao u povijest hrvatske kinematografije. Naime, ne samo da je taj film 2025. bio prvi hrvatski igrani film nominiran za američku nagradu Oscar nakon više od pola stoljeća – još od 1969., nego je ujedno i slavodobitnik francuske nagrade César te festivala u Cannesu! Tako se i priča o jednom Kaštelaninu uspela do vrhunaca svjetske kinematografije.

Nebojša Slijepčević – redatelj i scenarist kratkog filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ u rukama drži dvije prestižne nagrade europske kinematografije: Zlatnu palmu festivala u Cannesu (2024.) i francusku nagradu César (2025.) dok mu je američki Oscar ipak izmakao; Početkom ove godine u crnogorskom dijelu Sandžaka (općina Bijelo Polje) upućena je inicijativu za utemeljenje nagrade „Tomo Buzov“ – pojedincima i organizacijama za poseban doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava, a dodjeljivala bi se 27. veljače, upravo na datum mučke smrti Kaštelanina Tome Buzova

Doista, veliko postignuće za malu i malobrojnu Hrvatsku, koja je (za sada) jedini Oscar – ali za animirani film – dobila još 1961., prije više od šest desetljeća. Zanimljivo je kako je to ujedno bio i prvi neamerički animirani film koji je primio Akademijinu nagradu u obliku pozlaćenoga kipića muške figure s mačem koja stoji na roli filmske vrpce. No, uz Slijepčevićev film bilo je još nekoliko nominacija za Oscara, uključujući i „Deveti krug“ iz 1960. godine, u režiji redatelja France Štiglica.

Plakat za hrvatski dugometražni film „Deveti krug“ nominiran za filmsku nagradu Oscar 1960. godine i isječak iz članka dnevnih novina od 28. svibnja 1960. – o tada aktualnom sudskom procesu koji se o autorstvu scenarija vodio između T. Antunovića i „Jadran filma“

I za taj hrvatski film veže se jedan kaštelanski detalj. Naime, književnik i Sućuranin Tomislav Antunović (1914.-1993.) je uz niz drugih književnih djela 1957. pripremio i sinopsis „Razrušeno gnijezdo“. Taj je sinopsis otkupio zagrebački „Jadran film“ te je prema njemu bio osmišljen scenarij za film „Deveti krug“. Iako je konačno kao scenaristica navedena Zora Dirnbach, Antunović je s „Jadran filmom“ vodio sudski spor o autorstvu scenarija. Nažalost, Sućuranin priznanje nije dočekao, ali Tomo Buzov iz Rudina jest!

Teoretičar filma i redatelj Ante Peterlić (1936.-2007.) u svom karakterističnom okružju televizijskog studija; Naslovnica prvog izdanja Peterlićeve knjige „Osnove teorije filma“, objavljene 1977. godine u Zagrebu

Uz Tomislava Antunovića i Tomu Buzova (1940.-1993.), iz Kaštel-Novoga je i Ante Peterlić (1936.-2007.), poznat kao „prvi hrvatski, a prije i prvi jugoslavenski filmolog i teoretičar“ filma. Naime, Peterlić je 1974. prvi u Hrvatskoj (kao i u svim ostalim dijelovima nekadašnje Jugoslavije) doktorirao jednom filmskom temom – „Pojam i struktura filmskog vremena“. Tako su malena Kaštela u istom stoljeću iznjedrila utemeljitelja filmologije u Hrvatskoj, nesuđenog scenarista dugometražnog filma nominiranog za Oscara kao i protagonista kratkometražnog filma kojega je Oscar mimoišao za dlaku!

Isječak iz filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ – kada su krvnici počeli iz vlaka izvoditi izabrane žrtve Tomo Buzov je povukao jednoga od njih na svoje putničko mjesto te se sam, umjesto njega, pridružio koloni smrti…

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com