U ovom nizu povijesnih crtica naposljetku treba nešto reći i o onim Kaštelanima koji su svoje životno usmjerenje i aktivnosti posvetili onom području o kojem je ovdje prvenstveno riječ – povijesti. Taj niz osoba, za koje bi se moglo reći kako ih je inspirirala muza Klio (mitološka zaštitnica epskog pjesništva) uključuje primjerice: Terezu Ganzu-Aras iz Sućurca, Ivana Kreljanovića i Filipa Lukasa iz Starog, te Ivana Katalinića i Bartula Poparića iz Novog.
O nekima od spomenutih (Tereza Ganza-Aras, Filip Lukas) već je bilo riječi, pa ćemo u ovom tjednu održavanja Kliofesta (domaće godišnje manifestacije posvećene popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka) navesti nekoliko djela prvih kaštelanskih povjesničara. Tako je Ivan Katalinić – rođen 1779. u Kaštel-Novom, bio ne samo povijesni pisac nego i vojni časnik. Istaknuo se u borbama protiv Osmanlija početkom 19. st., a u doba pojave kuge na makarskom području 1815. upravljao je zdravstvenom stražom.
Naposljetku je od te zarazne bolesti i obolio te bio umirovljen. Potom se nastanio u Splitu i posvetio pisanju. Tako je nastalo njegovo glavno djelo „Povijest Dalmacije“ (Storia della Dalmazia) objavljeno 1834.–1835. na talijanskom jeziku, ali u preporodnim krugovima prepoznato kao značajni historiografski doprinos. Nadalje, jedan od Katalinićevih povijesnih izvora bili su i zapisi Ivana Kreljanovića, za kojeg se smatra kako je 1777. rođen u susjednom Kaštel-Starom.
Kao i Katalinić, surađivao je s francuskom upravom u Dalmaciji, pa je tako 1808. godine uređivao list „Kraglski Dalmatin“ – prve novine tiskane na (izričito nazvanom) hrvatskom („arvazkom“) jeziku. Kreljanović je već iduće godine objavio djelo „Uspomene iz povijesti Dalmacije“ (Memorie per la storia della Dalmazia) u kojem je osudio višestoljetnu mletačku upravu na tlu Dalmacije. Njegovim poticajem bila je 1816. otvorena gimnazija u Zadru, a zanimljivo – nezadovoljan prilikama u domovini – uskoro je napustio rodni kraj i trajno se nastanio upravo u Veneciji, gdje je i umro 1838. godine!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
